Na ovoj stranici će biti raznih zanimljivosti iz kojih se može mnogo toga saznati i naučiti.

LIFESTYLE ADMIN27/10/2017

 

Poslednjeg vikenda u oktobru mjesecu pomjeramo časovnike unazad, ili to umesto nas urade kompjuterski procesori, te se tako vraćamo na zimsko, prirodno računanje vremena. To je zato što svakog poslednjeg vikenda u martu pomjeramo sat u suprotnom smjeru i koristimo takozvano ljetno računanje vremena. To je pitanje koje je regulisano zakonom u većini europskih zemalja. Međutim, zašto se uopšte koristi ljetno i zimsko računanje vremena?

Cijela ideja o uvođenju ljetnog i zimskog vremena zasnovana je na astronomskoj okolnosti da u januaru sunce izlazi oko 8 sati, a zalazi oko 16, dok u julu, kad je dan znatno duži, izlazi pre 5, a zalazi posle 21 sat. Budući da ljudi svoje dnevne aktivnosti započinju u isto vreme tokom cijele godine, obično oko 7 sati, sredinom ljeta se tako „gubi“ skoro dva sata dnevnog svetla.

Ideju da se to vreme nadoknadi prostim pomijeranjem sata prvi je smislio Džordž Vernon Hadson (1867–1946), entomolog sa Novog Zelanda, koji je 1895. u radu pred Kraljevskim društvom u Velingtonu predložio ljetno pomijeranje vremena za dva sata. Međutim, ideja bi verovatno ostala zaboravljena da se istog prijedloga, nezavisno od Hadsona, deset godina kasnije nije dosjetio britanski preduzimač i graditelj Vilijam Vilet (1856–1915).

Tokom jednog ranojutarnjeg jahanja po okolini Londona, Vilet je u leto 1905. godine primijetio kako je sunce odavno izašlo, a veliki broj ljudi još uvek spava. Znajući da se vreme sunčevog izlaska menja tokom godine i da u ljetnjim mesecima obdanica počinje ranije, Vilet je pokrenuo veliku kampanju za uvođenje takozvanog britanskog ljetnog vremena.

Neumorno lobirajući sve do Prvog svetskog rata, Vilet je pridobio neke liberalne poslanike u engleskom parlamentu, a za njegovu ideju se zagrijao i budući engleski premijer Vinston Čerčil. Međutim, nastradavši u epidemiji gripa, Vilet nije dočekao da ljetno  vrijeme bude ozakonjeno. No, njegov predlog je prihvatila Njemačka i 1916. prva zakonski uvela ljetnje računanje vremena, podstaknuta ratnom potrebom za uštedom uglja. Britanci su ih sledili 1921, a potom i gotovo sve evropske nacije i SAD.

Danas na svijetu čak 110 od 192 države koristi ljetnje računanje vreme (daylight saving time). Ono se ne koristi u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, gde ova mjera nikad nije stekla širu popularnost. No, u većem delu razvijenog svijeta ovaj dogovor se smatra zgodnim načinom da se u ljetnjim mjesecima, kad sunce prirodno zalazi kasnije, dnevna svetlost duže „zadrži“.

Zbog pomijeranja sata popodneva imaju više dnevnog svetla nego prepodneva, ljudi svoje aktivnosti obavljaju po danu pun sat duže, zbog čega su uglavnom i srećniji. No, to nije jedini razlog. Neke analize u SAD pokazuju da se pomijeranjem časovnika štedi između 500 miliona i milijardu dolara godišnje.

Uz više dnevnog svetla, trgovački lanci i ugostitelji ostvaruju bolji promet, dok istovremeno raste broj sportskih aktivnosti i turističke organizacije bilježe dodatan prihod.

Zanimljivo je i da se broj saobraćajnih nesreća smanjuje za oko jedan odsto. Neka lokalna istraživanja pokazuju da je taj procenat i veći, što se objašnjava dužim periodom bolje vidljivosti.

Uz to, manje energije se troši na osvetljenje i grijanje, čime se tokom dužeg perioda, a prema istraživanju američkog ministarstva energije (DOE), postižu energetske uštede između 0,5 i 1 odsto.

Kako se takav efekat ne bi izgubio zimi, kad sunce ponovo počne ranije da zalazi, svuda je do sada bilo ustaljeno i da se potom, u zimskim mesecima, sve vrati na prirodno, zimsko računanje vremena.

Na šta prvo pomislite kada vam neko spomene gajde? Znate li ko je osmislio košarku kakvu danas poznajemo ili možda koji je najneobičniji izum Sir Isaaca Newtona? Slijedi 20 zanimljivosti koje sigurno niste znali o nekim od najslavnijih izuma.

U početku je to bio prilično neugledan instrument sastavljen od grančica trske umotanih u vreću od kozje kože. Kako se civilizacija širila sa Bliskog Istoka na Sredozemlje, tako su ljudi sa sobom ponijeli i muziku i instrumente, piše Buzzfeed.

 Prva košarkaška utakmica održala se 21. decembra 1891. godine, a u svakoj ekipi je bilo devet igrača. Konačni rezultat bio je 1-0.

Za ovaj pozdrav zaslužna je jedna bejzbolska utakmica koja se održala 2. septembra 1977. godine. Kada su dva igrača na taj način proslavili poen. “Ruka mu je bila u zraku i nagnuo se unazad, pa sam ja posegnuo prema njegovoj ruci i pljesnuo. Činilo mi se to kao prava stvar u tom trenu”, rekao je Dusty Baker jedan od ‘izumitelja’ slavnog pozdrava.

Iako je telefon izumio Alexandar Graham Bell, pozdrav ‘hello’ izmislio je njegov rival Thomas Alva Edison, iako je Bell insitirao na pozdravu “ahoy”.

Marco Polo, na jednom od svojih putovanja u Kinu, otkrio je papirnate figure životinja kao što su krave, volovi i bizoni koje je lokalno stanovništvo ukrašavalo nakon čega bi ih spalili i sakupljali pepeo za koji se vjerovalo da donosi sreću tokom cijele godine.

Paul Winchell bio je poznati američki trbuhozborac koji je, između ostalog, posudio glas nekoliko animiranih likova od kojih su najpoznatiji Gargamel iz Štrumfova i Tigar i Winnie the Pooha. No ono što javnost ne zna o njemu jest da je upravo on patentirao prototip umjetnog srca uz pomoć liječnika Henry J. Heimlicha poznatog po Heimlichovom zahvatu.

Neki od pronađenih dnevničkih zapisa iz 18. stoljeća pokazuju da se u Velikoj Britaniji baseball igrao puno prije no što su Amerikanci proglasili nezavisnost.

Napravio ga je IBM, a zvao se Simon, te je zapravo bio 4 u 1, tj. mobitel, digitalni pomoćnik, pager i fax uređaj u jednom.

Ovaj aparat izumljen je početkom 20. vijeka i momentalno je ostvario ogroman uspjeh.

Navodno je sir Isaac Newton na vrata svoje kuće stavio dva otvora s malim vratašcima kako bi njegovi ljubimci, pas i mačka, mogli neometano ulaziti i izlaziti iz kuće.

Rubikova kocka je trodimenzionalna mehanička igračka, koju je 1974. godine izumio mađarski kipar i profesor arhitekture Ernő Rubik.Iako je široko rasprostranjeno mišljenje kako je ova kocka zamišljena kao igračka, te da je služila Ernu Rubiku kako bi svojim studentima pomogao u shvaćanju 3D objekata, istina je zapravo nešto drugačija. Svrha Rubikove kocke bila je u shvaćanju rješavanja strukturalnih problema, tj. pomagala je u shvaćanju kako pomaknuti određene dijelove cjeline, a da se cjelina ne raspadne.

Georges Lemaitre, katolički svećenik iz Belgije, prvi je iznio ideju o tome da je cjelokupna materija prvobitno bila kondenzirana na jednom mjestu nakon čega se proširila, a što je temelj teorije Velikog praska. Velikim praskom naziva se događaj stvaranja svemira. Važno je razumjeti da Veliki prasak nije nikakva eksplozija u "središtu svemira" (svemir nema središte!) već sam događaj stvaranja prostora, vremena, materije i energije. Svemir se nakon Velikog praska počeo širiti i širi se i danas. Sa širenjem prostora, materija se razrjeđivala, svemir se hladio i mijenjao: od homogene "juhe" vrućih, nama danas uglavnom nepoznatih čestica, do današnjeg hladnog svemira s milijardama galaksija.

Farmaceutska kompanija Bayer, najpoznatija po izumu Aspirina, izumila je i heroin i to kao lijek za prehladu.

Heroin (diacetylmorphine) je prvi put ugledao tržište 1898. godine, kada se počeo prodavati kao sasvim legalan i bezopasan lijek. Ovu tešku drogu koja je uništila stotine hiljada života izumila je farmaceutska kompanija Bayer Pharmaceutical Products.

U vrijeme kada su upala pluća, tuberkuloza, pa čak i obična prehlada bile smrtonosne i opake bolesti, heroin se pojavio kao lijek za kašalj. Samo godinu nakon što je pušten u prodaju, o heroinu su počele kružiti razne priče – prvo, ljudi su postali tolerantni na ‘lijek’, a nedugo nakon toga, pojavili su se i prvi slučajevi teške ovisnosti. Konačno, 1913. godine Bayer je zaustavio proizvodnju heroina.

Najstariji australski bumeranzi stari su oko 10 000 godina, no jedan je bumerang pronađen i Poljskoj na u Jaskinia Oblazowi i procjenjuje se da je star oko 30 000 godina.

Iako je zamišljen kao sredstvo za čišćenje tapeta, karateristike plastelina više su odgovarale dječijoj igrački. Njegov izumitelj Joe McVicker postao je milijunaš nakon što je ovaj proizvod ponovno pustio u prodaju kao dječiju igračku.

Lonnie Johnson je firmi Hasbro predstavio svoj proizvod napravljen od PVC cijevi i boce Coca-Cole. Taj je proizvod uskoro javnosti bio predstavljen kao Super Soaker, jedna od najpoznatijih dječijih igračaka.

Ovaj poznati plesni pokret osmislo je Bill Bailey, a ispod je i dokaz.

Bez obzira na to u kojem dijelu svijeta živite, breskva se svugdje smatra voćem, dok je naprimjer mrkva uvijek povrće. Ova jasna podjela vrijedi za veliku većinu voća i povrća te je svima razumljiva.

Kako je to moguće?

Ipak, postoji nekoliko biljaka za koje bismo na prvu pomislili da su voće ili povrće, samo kako bi se na kraju pokazalo da su ipak ono drugo. O čemu se tu tačno radi i zašto dolazi do takve zabune?

Razlog ovoj zabuni leži u činjenici da se definicija "voća" i "povrća" drukčije tretiraju u botanici nego u kulinarstvu.

Govoreći iz perspektive botanike, voće je sjemenkasta struktura koja se razvija iz oplođenog cvijeta, dok povrće nastaje iz drugih dijelova biljke, poput korijena i lišća.

Vodeći se tom podjelom npr. jabuka, buča i paradajz su voćke, dok su repa, krompiri i lubenica povrće.

Ova je podjela znatno drukčija kad je prosmatramo s kulinarskog aspekta.

Brojne namirnice koje u botaničkom smislu predstavljaju voće u kulinarstvu se smatraju povrćem, a paradajz, paprike, tikvice i krastavci samo su neki od njih.

Interesantno je i to da...

U debatu o razlikovanju voća i povrća u nekoliko se navrata morao uplesti i zakon, među kojima je svakako najpoznatiji slučaj odluka američkog Vrhovnog suda u slučaju Nix protiv Heddena, gdje je sud odlučio da se paradajz mora oporezivati kao povrće, umjesto kao voće, koje je imalo nižu poreznu stopu.ž

Izvor: metro-portal.hr